Šta je RA?!
Reumatoidni artritis (RA) predstavlja progresivno, hronično, sistemsko inflamatorno oboljenje koje karakterišu destruktivne i proliferativne promene u sinovijalnoj membrani zglobova (primarno), a potom i na tetivama oko zgloba, samim zglobovima, burzama i mišićima.
Javlja se u svim uzrastima, nešto češće u periodu između 25. I 35. godine, pretežno kod žena (žene:muškarci 4:1).
Bolest počinje na malim zglobovima šake i stopala, a kasnije zahvata i velike zglobove (kuk,koleno,..)
Kako Počinje?
Sam počeak bolesti praćen je blago povišenom telesnom temperaturom, osećajem malaksalosti, kao i bolom u zglobovima i ukočenošću zglobova.
Karakteristika bola i ukočenosti je da se javljaju ujutru, a u toku dana, tokom aktivnosti se gube. Takodje, sve ovo često je praćeno i otokom.
U kasnijoj fazi dolazi do pojave karakteristićnih deformiteta: Z deformitet palca, rupica za dugme, deformitet u obliku labudovog vrata,itd…
Sistemske promene ima oko 20% pacijenata sa RA: promene na koži i potkoži, zapaljenje tetiva, hipotrofija muskulature, perikarditisi i miokarditisi,plućni izlivi,…
Postavljanje dijagnoze?
Američka asocijacija radiologa (ARA) uvela je pravilo da se dijagnoza reumatske bolesti može postaviti kada postoji 5-7 od ukupno 11 kriterijuma, sa minimumom trajanja od mesec dana.
Kriterijumi su:
1. Jutarnja ukočenost
2. Osetljivost zgloba i bolni pokreti
3. Otok najmanje jednog zgloba
4. Otok jednog zgloba unutar 3 meseca od početka simptoma
5. Simetričnost zahvaćenosti zgloba(drugi ekstremitet)
6. Prisustvo supkutanih nodusa
7. Prisustvo radioloških promena tipičnih za RA
8. Povišen nivo titra RF (reumatoidni faktor)
9. Promene u sinovijalnoj tečnosti
10. Histološke promene na sinoviji
11. Nalaz nodusa na histopatološkom preparatu
Lečenje?
Mirovanje, imobilizacija, primena ortoza, medikamenti (NSAIL, antireumatici, analgetici, depo preparati…), kao i operativno lečenje.
U poslednje vreme sve više prostora daje se BIOLOŠKOJ TERAPIJI reumatoidnog artritisa.
U Srbiji od RA boluje negde oko 35 000 ljudi, a biološka terapija im je dostupna u sledećim ustanovama: VMA, Reumatološki centar KC Srbije, Niška Banja, Novi Sad.
Radi se o ciljanoj terapiji, odnosno razvojem nauke, omogućeno je stvaranje proteina koji su u mogućnosti da blokiraju T i B limfocite, zapaljenske citokine, odnosno blokiraju činioce imunološkog sistema koji razaraju sopstveni organizam.
Lekovi koji su registrovani kod nas:
Lekovi koji deluju blokadom efekata TNFa(molekul TNFa igra značajnu ulogu u procesu zapaljenja):
–Etanercept (Enbrel®)
-Infliksimab (Remicade®)
-Adalimumab (Humira®)
Lek koji deluje blokadom efekata IL-6:
-Tocilizumab (Actemra®)
Lek koji deluje na B limfocite:
-Rituksimab (MabThera®)
Obično se primenjuju intravenskim infuzijama ili potkožnim injekcijama.
Kada se primenjuje biološka terapija?
Koristi se kod pacijenata koji nisu u potpunosti reagovali na hemijske lekove koji utiču na tok bolesti , takođe se odlučujemo za njih i kada hemijski lekovi ispolje svoja neželjena delovanja.
Neke biološke lekove možemo koristiti i kao monoterapiju (bez hemijskih lekova).
U poslednjoj deceniji ovi lekovi su značajno izmenili tok i prognozu Reumatoidnog artritisa.
Adekvatno odabrani pacijenti (o detaljima se možete raspitati kod svog reumatologa) biološke lekove mogu dobiti na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.
Ova vrsta terapije umnogome olakšava i posao fizioterapeuta, jer dobrim medikamentoznim pokrićem pacijenta dobijamo mogućnost da što ranije krenemo sa svojim procedurama u lečenju ovog oboljenja.
Literatura:
www.vma.mod.gov.rs
Savić D.,Milankov M. i saradnici. Ortopedija i traumatologija.Medicinski fakultet Novi Sad, 2013.